Povećan indeks ekonomske klime u Europi

Promatrajući europske dionice u 2013. nitko ne bi rekao da se radi o gospodarstvu koje je treću godinu u recesiji. Kraj 2013. je donio konačnu presudu – cijela godina je ipak završila u minusu, iako je dno dotaknuto sredinom 2013. godine. Rast u trećem i četvrtom kvartalu nije bio dovoljan da cijelu godinu zaključi s pozitivnom brojkom. No, tržišta su na kraju ipak bila u pravu kada su očekivala viši rast u budućnosti. Rast će se nastaviti, no rizici postoje.

To nam pokazuje indeks ekonomske klime Europske Komisije. Povećan je neočekivano u veljači, na 101,2 boda, što je najviša razina od lipnja 2011. godine. Analitičari su očekivali 100,7, dok je prethodni mjesec indeks iznosio 101. 2011. je tadašnji guverner ECB-a, J.C. Trichet pokušao ugušiti privremenu inflaciju podizanjem kamatnjaka, s čime je efektivno Europu bacio u drugu recesiju od 2009. godine. Europa je tek 2013. vidjela svjetlo na kraju tunela.

U Hrvatskoj je indeks i u veljači pokazao pogoršanje situacije s padom na 108,3, sa 110,3 boda. Tako dok se euro-zona oporavlja, Hrvatska i dalje tone. Dosadašnje okrivljavanje globalne krize, pa europske krize za stanje u zemlji više neće biti moguće s obzirom na divergenciju.

Mjera industrijskog povjerenja u euro-zoni je također narasla, sa -3,8 na -3,4, pokazao je izvještaj. Glavna snaga je zapravo stigla iz sektora usluga gdje se indeks povećao sa 2.4 na 3.2. Današnje brojke potvrđuju stabilizaciju ekonomske aktivnosti u euro-zoni, smanjujući pritisak na ECB da poduzme daljnje akcije s ciljem stimuliranja potražnje.

Europska Komisija je revidirala projekcije rasta i sada očekuje da će euro-zona rasti 1.2 posto u 2014. i 1.8 posto u 2015. godini. Monetarna vlast u Frankfurtu, vođena od strane bivšeg bankara Goldmana Sachsa, Maria Draghia je naglašavala potrebu za još informacija kako bi se odlučila na daljnje mjere. Europska Komisija je smanjila projekcije za inflaciju s 1.2 na 1% u 2014. godini, što je bitno niže od ECB-ova cilja od blizu ali ispod 2%. Rizici niske inflacije dolaze iz njene asocijacije sa sporim rastom i nultim kamatnim stopama vezanima za dva izgubljena desetljeća u Japanu.