Kineska tržišta novca se ljuljaju

Rizici vezani za Kinu se, izgleda, počinju materijalizirati, što je primjetno na stresu koji pogađa tržišta novca u toj zemlji. Nedeterminiranost kineske monetarne politike PBOC-a je zasigurno jedan od faktora. Banka je dosada testirala granice tržišta te bi nakon značajnog rasta tržišnih stopa tek intervenirala, a  trenutne nesigurnosti su vezane za tečajni koridor, što je vidljivo u volatilnosti tečaja CNY-a.  Tržišta nisu sigurna hoće li i kad PBOC reagirati, ne samo u slučaju novčanog tržišta, već i u kontekstu monetarne stabilnosti, tj stabiliziranja puta cijena i outputa.

Spread između prinosa na državne obveznice i kamatnih swapova je indicirao probleme u sredini veljače kada je dosegao 121 bazni poen, što je bio najviši nivo od 2007. godine. Razlika između SHIBOR-a, stope na međubankovnom tržištu u Šangaju, i stopa na repo-ugovore je dosegla 94 bazna poena. S obzirom da je SHIBOR stopa na neosigurane transakcije, a repo ugovori su osigurani jer zahtjevaju kolateral, koji je obično sigurna državna obveznica, ovaj spread indicira rast rizika kontrapartije, tj rizika da druga strana u poslu neće moći ispuniti svoje obveze plaćanjem ili roll-overom duga.

Usporedba kretanja burzi – mnogi misle da je ovo znak za paniku

Bijeg u sigurnost zbog nereda na financijskim tržištima povećava potražnju za sigurnim imovinama koje u globalnom financijskom sustavu služe kao ekvivalent novca. Sve su to simptomi promatrani 2007. godine, kada su počele turbulencije na kraćem dijelu krivulje prinosa, a koje su kulminirale propašću Lehman Brothersa u rujnu 2008. godine. Ovo je navelo mnoge komentatore da situaciju uspoređuju sa Kinom danas. Patrick Perret-Green iz londonskog Australia & New Zealand Banking Group Ltd primjećuje ne samo rastuće spreadove već i usporenu dinamiku monetarnih agregata: “SHIBOR-repo je sličan Libor-OIS-u. Kreditni spreadovi rastu kao i u 2007. Rast novčanih agreagata slabi kako monetarno stezanje jača.”

Jedan od značajnih rizika dolazi upravo iz shadow banking sektora u Kini. On je nastao kao posljedica strukturalne nestašice sigurnih imovina u svijetu, a posebno u zemljama u razvoju, kada rastuća srednja klasa traži sigurne imovine za štednju. Kineski CDS-ovi su dosegli 105 24. siječnja, a jučer su dan završili na 90.5, što je ipak više nego na početku godine, iako i dalje relativno niski.

Hedgirajte svoju poziciju u Kini!